Drumski razbojnici na našim auto-putevima

Oko 60 drumskih razbojnika hara duž srpskih auto-puteva. Poput narko-dilera, oni se dobro međusobno poznaju i imaju podeljenu teritoriju. Njihove mete su strani državljani koji dolaze ili su na proputovanju kroz našu zemlju, nije im važna nacionalnost potencijalnih žrtava, već samo da li imaju novac.

Spretni su i brzi. Za svega nekoliko sekundi ukradu 200, 300 pa i do 3.000, 4.000 evra, saznaje „Politika” u Upravi kriminalističke policije MUP-a Srbije.

Ovi gusari 21. veka, kako su ih mediji nazvali, pljačkaju noću i u ranim jutarnjim časovima – „na prepad”, dok umorne od puta, njihove žrtve spavaju u vozilima. U krađu idu po dve-tri ekipe sa po tri ili četiri člana. Otimaju im novčanike i torbice sa novcem, dokumenta, nakit, satove. Prestravljeni stranci najčešće ne vide ni vozilo kojim pljačkaši pobegnu.

U Upravi kriminalističke policije (UKP) MUP-a za „Politiku” navode da se broj ovih pljački i razbojništva povećava u jeku turističke sezone. Oštećenih su uglavnom turski državljani, zbog činjenice da oni najviše i prolaze srpskim putevima.

„Pored stranaca, očekuje se i povećan dolazak naših ljudi na privremenom radu u inostranstvu, koji stižu na godišnji odmor u Srbiju. Imajući to u vidu, realno je očekivati i povećanje krađa i razbojništava na trasi auto-puta E-75 i E-70”, navode u UKP-u.

Najviše drumskih pljački se prema informacijama policije, dogodi između maja i septembra svake godine. Pljačkaši najčešće koriste trenutak dok stranci spavaju u vozilima na benzinskoj pumpi, restoranu ili odmorištu pored auto-puta.

Često prvo probuše gumu na vozilu, razbiju staklo ili kroz vrata nezaključanog teretnog ili putničkog motornog vozila kradu torbicu sa novcem, nakitom i dokumentima. U određenom broju slučajeva se događa da pljačkaš otme torbicu iz ruku, dok osoba sedi u vozilu i spava, a evidentirano je i nekoliko slučajeva razbojništava sa nanetim povredama.

Ovakve pljačke svojevremeno su bile najučestalije u Bugarskoj i Rumuniji. Dešavalo se da turisti iz straha zaobilaze njihove drumove ili tuda putuju isključivo danju.

Danas je ovih pljački i razbojništava znatno manje u ovim zemljama, uveravaju u policiji.

Drumski pljačkaši u Srbiji su često povratnici, a radijus kretanja im je cela trasa auto-puta.

„Uprava kriminalističke policije preduzima niz mera za sprečavanje ovih krađa: povećavamo prisustvo policajaca na kritičnim lokacijama, koje češće obilazimo i kontrolišemo. Trudimo se da osiguramo punu zaštitu i bezbednost naših, ali i građana drugih država koji prolaze kroz Srbiju ili borave u našoj zemlji. Sarađujemo sa Upravom saobraćajne policije, Upravom policije i oficirima za vezu stranih država”, kaže naš sagovornik iz UKP-a.

Rezultat rada inspektora UKP-a je hapšenje sedam osoba krajem maja ove godine iz Jagodine, Kraljeva i Beograda, zbog krađe i razbojništva duž auto-puta od Batrovaca do Niša, kao i na Novosadskom putu. Od njih je policija privremeno oduzela i četiri automobila sa stranim registracijama. U toku je veštačenje ovih vozila, a osumnjičeni su u jednomesečnom pritvoru.

Na pitanje zbog čega su učinioci ovih krivičnih dela najčešće povratnici, u UKP-u odgovaraju da je veliki problem njihovo procesuiranje. Policija teško dolazi do iskaza oštećenih, budući da je reč o stranim državljanima.

Pored toga, njihova svedočenja su uglavnom „tanka”, jer oni najčešće ni ne vide učinioce. Zbog toga, najveći broj drumskih razbojnika retko stigne do sudnice. A kada se to i dogodi, postupci se najčešće završavaju blagim kaznama.

Za krađu zakon predviđa novčanu ili kaznu do tri godine zatvora. Za tešku krađu, drumski razbojnik može da bude kažnjen zatvorom od jedne do osam godina, a za razbojništvo od dve do 10 godina. Ako je razbojništvo izvršeno u grupi ili je žrtva teško povređena, kazna je od tri do 15 godina zatvora.

Pljačku najčešće prijavljuju srpskoj policiji

U većini slučajeva oštećeni strani državljani pljačku prijavljuju nadležnoj policijskoj upravi. Ipak u slučajevima kada im pasoši nisu ukradeni, stranci krađe prijavljuju tek po dolasku u matičnu zemlju, na graničnom prelazu ili posredstvom Ministarstva inostranih poslova.

Politika