Međunarodni dan protiv govora mržnje

U julu 2021. godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija istakla je globalne zabrinutosti zbog “eksponencijalnog širenja i proliferacije govora mržnje” širom sveta i usvojila rezoluciju o “promovisanju međureligijskog i međukulturnog dijaloga i tolerancije u cilju suzbijanja govora mržnje”.

Rezolucija prepoznaje potrebu za suzbijanjem diskriminacije, ksenofobije i govora mržnje te poziva sve relevantne aktere, uključujući države, da pojačaju svoje napore kako bi rešili ovaj fenomen, u skladu sa međunarodnim standardima za ljudska prava.

Rezolucijom je 18. jun proglašen kao Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje, oslanjajući se na Strategiju i Plan akcije UN-a protiv govora mržnje, koji su pokrenuti 18. juna 2019. godine.

Kako bi se obeležio ovaj dan, Ujedinjene nacije pozivaju vlade, međunarodne organizacije, grupe civilnog društva i pojedince da organizuju događaje i inicijative koje promovišu strategije za prepoznavanje, rešavanje i suzbijanje govora mržnje. Ova prva inicijativa UN-a, koja je osmišljena za borbu protiv govora mržnje na sistemskom nivou, pruža ključni okvir za to kako Organizacija može podržati i dopuniti napore država.

Bilo da smo države članice, privatni sektor, mediji i internet korporacije, verski lideri, edukatori, akteri civilnog društva, oni koji su pogođeni govorom mržnje, mladi ili jednostavno pojedinci, svi imamo moralnu dužnost da odlučno govorimo protiv pojava govora mržnje i da igramo ključnu ulogu u suzbijanju ove pošasti.

U N I T E D   N A T I O N S   N A T I O N S   U N I E S  GENERALNI SEKRETAR

Poruka povodom Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje 

Govor mržnje je pokazatelj diskriminacije, zlostavljanja, nasilja, sukoba, pa čak i zločina protiv čovečnosti. Videli smo kako se to odvijalo od nacističke Nemačke do Ruande, Bosne i dalje. Ne postoji prihvatljiv nivo govora mržnje; svi moramo raditi na tome da ga potpuno iskorenimo.

Govor mržnje danas cilja širok spektar grupa, često na osnovu rase, etničke pripadnosti, religije, uverenja ili političke pripadnosti. Poslednjih meseci smo videli porast antisemitskog i anti-muslimanskog govora mržnje na internetu i u javnim obraćanjima uticajnih lidera. Govor mržnje može biti usmeren protiv žena, izbeglica, migranata, rodno različitih i trans osoba, kao i manjina. Dodatno je ojačan snagom digitalnih platformi i alata koji mu omogućavaju da se širi preko granica i kultura.

Države imaju obavezu prema međunarodnom pravu da sprečavaju i bore se protiv podsticanja mržnje, kao i da promovišu različitost, međusobno razumevanje i solidarnost. Moraju pojačati napore u sprovođenju ovih obaveza, istovremeno osiguravajući da mere koje preduzimaju čuvaju slobodu govora i štite manjine i druge zajednice.

Strategija i Akcioni plan Ujedinjenih nacija protiv govora mržnje pružaju okvir za rešavanje kako uzroka, tako i posledica ove pošasti. Ujedinjene nacije trenutno pripremaju Globalne principe za integritet informacija kako bi se njima donosioci odluka vodili u vezi sa ovim pitanjima.

Kako su mladi često najviše pogođeni govorom mržnje, naročito na internetu – mladi moraju biti deo rešenja. Učešće mladih, pogotovo devojaka i mladih žena, mladih iz starosedelačkih zajednica, mladih iz manjinskih zajednica, LGBTIQ mladih i mladih sa invaliditetom, od suštinskog je značaja za stvaranje javnih i onlajn prostora bez govora mržnje.

Vlade, lokalne vlasti, verski, poslovni i lideri zajednica imaju dužnost da ulažu u mere za promovisanje tolerancije, različitosti i inkluzivnosti kao i da se suprotstave govoru mržnje u svim njegovim oblicima.

Obeležavajući Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje, hajde da svi radimo na promovisanju edukacije o ljudskim pravima, uključivanju mladih u demokratsko donošenje odluka i suprotstavljanju netoleranciji, diskriminaciji, predrasudama i stereotipima, gde god da se pojave.

________________________________________________